sábado, 20 de julho de 2019


Informasaun Komunikasaun no Teknologia (ICT)

Definisaun Koba ba ICT?
Informasaun Komunikasaun no Teknolojia (ICT) mak terminolojia hanesan sumbrinha boot ida ne’ebé inklui ekipamentus tékniku ba prosesamentu no se informasaun hotu-hotu.
ICT kobre aspetu rua :
1.   Teknolojia informasaun
2.   no teknolojia komunikasaun.
Abranje teknolojia informasaun buat hotu-hotu ne’ ebé relasiona ho prosesu ne'e, uza hanesan jestaun ida ne'ebé instrumentu, manipulasaun no informasaun. Enkuantu teknolojia komunikasaun ne'ebe mak buat ruma relasiona ho uzu husi instrumentu ba prosesu no transferénsia dadus husi pesoal ida-idak nian
kona-ba Informasaun no Teknolojia i Komunikasaun.
Hadi'a kualidade moris nian barak liu tan, presiza ema atu halo no persiza atividade oin-oin husi optimizasaun rekursu ne'ebé iha.
Informasaun Teknolojia i Komunikasaun, haneasn direta i indireta iha muda hahalok ne'ebé ita moris, hanesan ita aprende, oinsá mak ita servisu no oinsá mak ita halo saida deit mak ita persiza.
ICT iha área edukasaun nian. Parte husi edukasaun sira halo ona aplikasaun barak ne hanesan kontribui ba dezenvolvimentu kona-ba aprendizajen teknolojia. Iha implementasaun ba aprendizajen ne'ebe loron-loron hanesan, aprennde kona-ba audio / teknolojia dadus, vídeo / dadus, audio / vídeo, no internet.
Internet mak komunikasaun cheap ferramenta ida-ne'ebé permite interasaun entre ema rua ka liu. Kapasidades no karakterístika internet permite akontesementu dook aprendizajen no aprende (E-Aprendizajen) atu sai efetivu no efisiente liu tan, (katak bele bele hetan rezultadu diak). Ho prezensa aprendizajen estudante hotu-hotu bele hetan asesu materiál aprendizajen ne’ebé fornese iha fatin ne'e. Estudante sira bele halo interasaun ho profesór sira, ka ho estudante sira seluk la atende klase. Online aprende materiál, ne’ebé permite ema ida atu hetan asesu ba materiál ne'ebé la hetan limitasaun husi dook no tempu.
(teknolojia Informasaun Nian)
Saida mak teknolojia informasaun ? No saida Mak sempre konsidera komputadór? Ne'e ba telemóvel ida mós teknolojia informasaun? Ita presiza atu komprende, kona-ba teknolojia informasaun rasik atu bele hatán pergunta sira ne'e.
Mandatu teknolojia Informasaun Nian jeralmente uza atu deskreve no rekolla informasaun rekursu, nia uzuáriu no jestaun katak halao ida-neʼe. Ho liafuan seluk, teknolojia informasaun nian inklui mós nia infra-estrutura no mós hotu-hotu seluk sistema informasaun. Maibé, ida ne'e normalmente iha mandatu nian ida iha sentidu ne'ebé mak equated ho sistema informasaun. ita sei esplika ba komprensaun kona-ba komputadór tuir matenek-na'in balu:
·         Haag no Kompromisu (1966): lubuk Ida kona-ba instrumentu ne'ebé ajuda servisu ho informasaun no halo serbisu ne'ebé relasiona ho prosesamentu informasaun.
·         Martin (1999): Teknolojia Informasaun ne'e la limita de'it ba computer teknolojia (hardware no software) ne'ebé uza ba prosesu no haloot informasaun, maibé inklui mós teknolojia komunikasaun atu hato'o informasaun.
·         Gopac William no Sawyer (2003): Teknolojia ne ' ebé profisionál computing (computer) ho liña high-speed komunikasaun sira-ne ' ebé lori dadus, lian, no vídeo.


Kona ba Hadomi Timor

Introdusaun
Desde Timor Leste rastaura nia independensia iha loron 20 fulan Maio tinan 2002 no desidi atu sai nudar Estadu ba Direitu no Demokratiku, grupu Estudante no Aktivista Direitus Umanus nian lubuk ida, mak organiza a'an hamutuk hodi sai instrumentu ba kanalizasaun interese povu nian, hodi halo advokasia ba direitu povu nian liu-liu, kona ba Direitu Disabilidade nian, Direitu Sivil no Polítika no advokasia ba desizaun governu no servisu antendimentu publiku nian. Akompanha programa Governasaun aberta no ejizi nafatin implementasaun husi resultadu Governasaun Aberta atu akumula interese hotu-hotu povu nian.
Grupu estudante no aktivistas hirak ne'e, ikus mai desidi atu estabelese organizasaun hodi hakna'ar a'an ba halo monitorizasaun no analiza Demokrasia no buka atu halu advokasia no kanaliza interese povu nian ho diak, ho esperansa ida katak iha futuru sei iha partisipasaun masimu husi povu iha desenvolvimentu nasional ne'ebe sei konsidera povu la'os deit nudar objecvitu, maibe mos, nudar sujeitu ativu iha prosesu desenvolvimentu ne'e tomak
 Artigu 1
Naran
Naran Organizasaun nian mak HADOMI TIMOR
Artigu 2
Edifisiu Servisu Nian (SEDE)
Edifisiu Sentral Hadomi Timor iha Rua; Direitus Humanus-Nu 28, Farol Dili, Timor Leste
Artigu 3
Objetivu
6.1  Objektivus Hadomi Timor nian mak atu kontribui ba esforsu hodi asegura:
6.1.1        Asegura Direirus Umanus, Demokrasia no Justisa Sosial
6.1.2        Halakon korupsaun no Administrasaun ladiak
6.2  Hadomi Timor Buka atu atinji objektivu sira iha leten liu husi:
6.2.1        Hala'o monitorizasaun, kontribui peskiza no halo analiza ba demokrasia Timor Leste nian
6.2.2        Promove konsiensia publiku kona ba importansia hari'i Estadu RDTL
6.2.3        Fornese treinamentu ka formasaun ba disabilidade sira liu-liu joven sira ne'ebe la remata eskola ka la eskola
6.2.4        Promove partisipasaun sidadaun nian hodi fo influensa positivu iha prosesu foti desizaun
Artigu 4
Patrimoniu Hadomi Timor nian
Patrimoniu Hadomi Timor nian hanesan osan, sasan ka ekipamentu ne'ebe utiliza hodi hala'o servisu organizasaun nian, propriedade ida ne'e sei utuliza deit ba nesesidade organizasaun nian.
Propredade hirak ne'e mak hanesan:
1.      Komputador: kontribuisaun Fundadores nian
2.      Meja no Kadeira: kontribuisaun Fundadores nian
3.      Ekipamentu Administrasaun nian no seluk tan; kontribuisaun Fundadores
Artigu 5
Visaun
Vizaun Hadomi Timor nian mak;
Hari'i povu Timor Leste ho konsiensia Demokrasia ne'ebe los basea ba valores humanismu tuir dutrina Estadu de Direitu Demokratiku nian, hodi hetan sosiedade ida ne'ebe Demokratiku, kreativu no ativu hodi partisipa iha presesu desenvolvimentu ba aspeitu hotu-hotu moris nian
Artigu 6
Misaun
1.      Sosializa valor no prinsipiu fundamental demokrasia nian
2.      Hasa’e konesementu no konsiensia povu kona ba ukun demokratiku
3.      Promove partisipasaun feto no Foinsa’e no sidadaun tomak iha vida sivil no Politika
4.      Fornese Treinamentu Profissional ba foinsae
Artigu 7
Prinsipiu
1.      Luta ba Direitu, Demokrasia no Justisa Sosial
2.      Non Violensia
3.      Non Partidaria, non diskriminasaun basea ba etniku, rasa, sexu, lian,      kondisaun fisiku no geografia
4.      Promove igualidade generu
Artigu 8
   Status Hadomi Timor
1.      Hadomi Timor nudar organizasaun ne’ebe la buka lukru, noun partisan, signifika katak, sei la afilia ba kualker partidu politiku ruma, tenki la halo aktividade ne'ebe suporta partidu politiku ruma. Membru organizasaun labele inklui iha partidu ruma ka kaer pozisaun iha estrutura partidu nian
2.      Hadomi Timor nudar organizasaun noun-sectorian, signifika katak, la suporta ka favorese direitus ka interse ba religiaun ka grupu ema ida liu fali interese ka grupu ema seluk nian
Artigu 9
Programa
  Programa organizasaun nian mak hanesan:
1.        Program Direitu no Responsabilidade Sidadaun (PDRS)
Iha kontektu Sistema Politika Estadu RDTL
-          Desentralizasaun
-          Demokrasia local
-          Partisipsaun local
2.       Sosializasaun no Edukasaun Sivika kona ba Sistema Politika Demokrasia Estadu RDTL nian; Fungsaun Estadu, Instituisaun Soberanu Estadu, Prinsipiu Separasaun de Poderes, Sistema Multipartidarismu, Gestaun Governasaun, Estadu ba Direitu, Konsiensia Demokrasia, Direitu no Responsabilidade Sidadaun, demokrasia local no governasaun local
3.       Monitorizasaun no Advokasia ba;
1)      Direitu Sivil no Politika
2)      Direitu Partisipasaun povu inklui feto no Foinsae
3)      Desentralizasaun no Poder Lokal, demokrasia local no governasaun lokal
4)      Legislative Strengthening and Reaching Constituent
5)      Eleisaun no Pinsipiu Representasaun
6)      Demokrasia Partisipativu no Resolusaun Konflitu
7)      Sistema administrasaun eskolar (Edukasaun) no Administrasaun Publiku
4.       Fornese Treinamentu no formasaun professional ba Foinsae
  1. -       Fornese treinamentu intensive iha area informatika
  2. -       Fornese treinamentu intensive area Konstrusaun Sivil
  3. -       Fornese treinamentu intensive  area administrasaun no Jestaun
  4. -       Fornese treinamentu intensive  iha area Agricultura


BTemplates.com

Pesquisar este blog

Tecnologia do Blogger.